Univerzitet Crne Gore - Naslovna

Problematično izjedanačavanje specijalističke i master diplome

26.05.2017.  Univerzitet Crne Gore

Prorektor Univerziteta Crne Gore Predrag Stanišić kazao je u razgovoru za Dan da je loša odluka Ministarstva prosvjete da izjedanačava specijalističke i master diplome, čime poklanjaju 60 ECTS kredita visokoškolcima koji nijesu stekli taj akademski stepen.

On upozorava da je znatan broj rješenja u nacrtu zakona o visokom obrazovanju, koji će uskoro biti dostavljen Vladi Crne Gore, nekvalitetan, počev od toga da je maturski ispit zamjena za prijemni za upis na osnovne studije, da nije predviđeno rangiranje privatnih univerziteta i da rješenje da svi studijski programi budu besplatni nije finansijski održivo. Prema njegovom mišljenju, zbog besplatnih osnovnih studija, na UCG će najvjerovatnije biti smanjena upisna kvota. On ukazuje i da državni univerzitet nije zaštićen od nekontrolisanog licenciranja privatnih fakulteta.

Na pitanje kako ocjenjuje izjednačavanje master i specijalističkih diploma po novim rješenjima, on je poručio da specijalistička diploma vrijedi 240 ECTS kredita i ne treba je ni sa čim „izjednačavati“.

- Master diploma vrijedi 300 ECTS kredita i predloženo rješenje suštinski znači poklanjanje 60 kredita koji nijesu stečeni. Moglo se govoriti o ekvivalenciji diploma između bolonjskog i starog sistema, gdje predmeti i studijske godine nijesu bili vrednovani kreditima, ali se sada radi o promjenama unutar samog bolonjskog sistema, gdje je sve jasno vrednovano, i to više nije ista situacija. Na stranu što je poklanjanje nestečenog akademskog stepena po sebi etički problematično i nepravedno, ovakvo rješenje omogućilo bi „četvorogodišnjim“ specijalistima, pa i bečelorima, da upisuju doktorske stucije, što nigdje nije moguće. Ovakvim rješenjima, uz priličnu dozu populizima, evidentno se pokušava materija iz zakona o radu i drugih povezanih akata tretirati Zakonom o visokom obrazovanju, gdje joj nije mjesto. Stvar je poslodavca kakvu radnu snagu traži. Jasno je da će se naročito u javnom sektoru dugo godina za većinu pozicija tražiti i 240 i 300 kredita, a individualna stvar je svakog pojedinca da li će se doškolovati ili ne, kazao je Stanišić.

Povodom rješenja da se uvede prijemni ispit za upis na master, prorektor je podsjetio da je prijemni ispit sredstvo koje omogućuje da kvalitetniji kandidati imaju prednost prilikom upisa, i to važi za sve nivoe studija, pa i za osnovne.

- Koliko razumijem, u ministarstvu postoje stavovi da matura predstavlja supstitut prijemnog, sa čime se ne mogu potpuno složiti. Mehanizmom prijemnog ispita može se donekle zaštititi Univerzitet Crne Gore od loših kandidata, ali se nikako ne može tvrditi da je on po sebi dovoljan instrument za sprečavanje proliferacije loših diploma i njihovog pranja, kako se čuje iz ministarstva. Upravo suprotno, i još važnije, sam prijemni ispit ne rješava ni situaciju na crnogorskom tržištu rada, odnosno nesmetanu apsorpciju hiljada i hiljada loših diploma. On ima smisla jedino ako se uvede zajedno sa rangiranjem domaćih i inostranih ustanova i drugim korektivnim mehanizmima, rekao je Stanišić.

Na pitanje da li je neophodno da svi studenti osnovnih studija studiraju o trošku države, on je istakao da na UCG smatraji da sva tri nivoa studija na javnim ustanovama moraju biti dostupna i dominantno besplatna, čime se u punom obimu ostvaruje javna funkcija visokog obrazovanja.

- Pritom, nije sasvim jednoznačan odgovor na pitanje da li studije treba da budu besplatne za sve studente i za baš sve studijske programe. Potrebno je pažljivo i dugoročno sagledati sve finansijske aspekte tog rješenja po UCG, jer to očigledno znači znatno veća izdvajanja države. Nisam siguran da se to može garantovati na duži rok, a poznata su negativna iskustava iznenadnog krupnog smanjenja budžeta koje nije bilo praćeno drugim, cjelovigim mjerama. Ovakva rješenja ne treba zakonom postavljati kruto i treba ih uvoditi postepeno. Možda bi bolje rješenje bio upis na akademske studijske programe u odnosu 80 prema 20 odsto u korist budžetskih studenata, uz bitno drugačiji odnos za primijenjene studije. Što se broja brucoša tiče, naravno da će zakonska rješenja uticati na to, ali je prilično teško procijeniti kretanja dok se ne utvrdi konačan zakonski okvir i definišu svi parametrima, tvrdi Stanišić.

Prema njegovim rječima, nacrt zakona sadrži bitne pozitivne elemente, ali ima mjesta i za krupna poboljšanja.

- Najvažnije pozitivne stvari su ukidanje evropskoj praksi nepoznatnog specijalističkog stepena i prihvatanje izvornog bolonjskog modela 3+2+3, kao i razumijevanje potrebe široke dostupnosti i budžetskog finansiranja studenata na svim stepenima studija. Sa druge strane, vjerujem da je nužno da Crna Gora odlučno zaustavi proliferaciju nekvalitetnih diploma i nekontrolisano osnivanje i licenciranje ustanova i studijskih programa slabog kvaliteta i bez bazičnih standarda. Nažalost, nacrt zakona ima ograničene domete u tom ključnom cijelu i potrebno ga je ozbiljno doraditi, istakao je Stanišić.

Nijesmo zreli ni za privatne vrtiće

Stanišić ističe da kao društvo nijesmo zreli ni za privatno predškolsko obrazovanje, a kamoli za visoko obrazovanje, koje cvjeta u državi.

- Malo ljudi zna da postoje članice EU, i to vrlo napredne u prosvjeti, koje zvanično nemaju privatne univerzitete ili su oni čak ustavom zabranjeni. Ovu oblast je i kod nas trebalo razvijati planski i oprezno, dugi niz godina. Sad ne ostaje ništa drugo osim da se pokuša kakva-takva sanacija. Što se tiče licenciranja ustanova, treba precizno definisati minimalne kriterijume, i to prvenstveno u pogledu nastavnog kadra na ustanovi u punom radnom odnosu. Predpagali smo tri nastavnika u punom radnom odnosu za osnovni i dva za master studijski program. Zajedno da dosljednim rangiranjem ustanova po nekoj korektnoj metodologiji, kao što smo predložili, stvari bi se u efikasno dovele u red, istakao je Stanišić.

Diplome prodaju na svakom koraku

Hiperprodukcija sumnjivih diploma širom bivše Jugoslavije dobro je poznat društveni problem i pojavila se prvenstveno zbog neiontrolisane komercijalizacije. Privatno obrazovanje može biti vrhunsko, kao npr. u SAD, ali isključivo ako je praćeno rigoroznim standardima kvaliteta, ogromnim višedecenijskim ulaganjima u opremu, infrastrukturu i, što je sigurno najvažnije, kadar. Sve drugo je improvizacija i prodavanje diploma, i to danas vidimo na svakom koraku i u Crnoj Gori i van nje, rekao je Stanišić.

Rektorski kolegijum tražio ispravku

Posebno je bitno pažljivo osmisliti i izbalansirati prelazni režim iz starog u novi model studija, a pažnju treba posvetiti i reafirmaciji integralnog ispita u cilju zaokruženosti znanja, zajedno sa omogućavanjem više ispitnih rokova. Rektorski kolegijum je ministarstvu uputio sugestije i predloge koji, po nama, cjelovito sagledavaju probleme i nude kvalitativne korekcije u svim važnim pravcima. Sada treba sačekati da vidimo konačan predlog ministarstva. Nacrt zakona ima dobrih strana, ali, ako se stvarima ne pristupi sistemski i sa svih aspekata, dometi izmjena mogu biti ograničeni, a problemi će se samo odložiti i nagomilavati. Bila bi velika šteta da Crna Gora propusti priliku da napravi ključan kvalitativni iskorak u ovoj važnoj oblasti, kazao je Predrag Stanišić.